5 karakteristika ličnosti koje su ključne za fizičko i emocionalno blagostanje
Blagostanje nije nešto nedostižno. Psiholozi otkrivaju koje su ključne karakteristike ličnosti koje doprinose fizičkom i emocionalnom blagostanju.
Naša ličnost igra ključnu ulogu u našem blagostanju, kako fizičkom tako i emocionalnom. Postoje određene osobine koje direktno utiču na to kako se osjećamo i kako naše tijelo reaguje na stres i životne izazove.
Svako od nas je jedinstven. I kada bi nam se dogodile potpuno iste stvari, opet bismo ih doživjeli drugačije—upravo zbog naše ličnosti. Ličnost je ono što nas definiše, iako se oblikuje kroz iskustva i interakcije sa drugima. RAE (Kraljevska akademija španskog jezika) definiše ličnost kao „individualnu razliku koja svaku osobu čini jedinstvenom i razlikuje je od drugih“.
Ljudi mogu biti ekstrovertni ili povučeni, kreativni ili racionalni, ali ono što je sigurno jeste da ličnost direktno utiče na naše fizičko i emocionalno stanje. Brojna naučna istraživanja pokazuju da određeni aspekti ličnosti mogu imati jednak, pa čak i veći uticaj na zdravlje nego ekonomski status, inteligencija ili čak krvni pritisak.
Kako ličnost utiče na naše blagostanje?
Psiholog Kristijan Džaret (Christian Jarrett) u svojoj knjizi „Postani onaj ko želiš“ objašnjava da određene osobine ličnosti mogu imati presudan uticaj na kvalitet našeg života, čak i više od faktora poput socioekonomskog statusa ili genetike.
Koje su to karakteristike koje poboljšavaju fizičko i mentalno zdravlje? Prema istraživanjima, postoji pet ključnih osobina ličnosti koje su direktno povezane sa većim fizičkim i emocionalnim blagostanjem:
- Neuroticizam (emocionalna stabilnost)
- Ekstrovertnost
- Otvorenost ka novim iskustvima
- Druželjubivost i empatija
- Samosvjesnost i odgovornost
Hajde da istražimo svaku od ovih osobina i kako one mogu pozitivno uticati na naše zdravlje i kvalitet života.
1. Neuroticizam ili emocionalna stabilnost
Šta znači biti neurotičan? Neuroticizam podrazumijeva emocionalnu nestabilnost, sklonost stresu, anksioznosti, ljutnji i impulsivnim reakcijama.
Kako neuroticizam utiče na zdravlje? Osobe sa niskim nivoom neuroticizma manje su podložne stresu i lakše se nose sa izazovima. Visok nivo neuroticizma povezan je sa povišenim krvnim pritiskom i nezdravom crijevnom florom, što može povećati rizik od raznih bolesti.
Ljudi koji su emocionalno stabilniji rjeđe upadaju u stresne epizode, što ih čini otpornijima na bolesti.
2. Ekstrovertnost i blagostanje
Ekstrovertnost podrazumijeva društvenost, otvorenost ka ljudima i sposobnost uživanja u interakcijama sa drugima.
Kako ekstrovertnost utiče na zdravlje? Ekstroverti su srećniji, optimističniji i imaju jače socijalne veze, što doprinosi boljem mentalnom zdravlju. Raznovrsna crijevna flora, koja je znak dobrog zdravlja, često je prisutna kod ekstrovertnih osoba.
Međutim, ekstroverti su skloniji rizičnom ponašanju, što može povećati šanse za zavisnosti. Biti ekstrovert može imati brojne prednosti, ali ključ je u balansu između društvene aktivnosti i brige o sebi.
3. Otvorenost ka novim iskustvima
Otvorenost znači radoznalost, kreativnost i spremnost na nova iskustva. Ljudi sa ovim osobinama vole da istražuju nove ideje i uče iz različitih situacija.
Kako otvorenost utiče na zdravlje? Mentalna fleksibilnost pomaže u smanjenju stresa i poboljšanju kognitivnih sposobnosti. Ljudi sa većim stepenom otvorenosti imaju manje markera hronične upale u organizmu, što znači da su zdraviji i otporniji na bolesti.
Ako ste osoba koja voli da istražuje, uči i postavlja pitanja, velike su šanse da će to pozitivno uticati na vaše zdravlje i dugovječnost.
4. Druželjubivost i empatija
Druželjubivost i empatija su osobine koje nas čine toplim i prijatnim ljudima. Osobe koje imaju visok nivo simpatije su iskrene, saosjećajne i brižne.
Kako druželjubivost utiče na zdravlje? Ljudi koji su ljubazni i saosjećajni imaju jače socijalne veze, što poboljšava mentalno zdravlje. Empatične osobe imaju niži rizik od kardiovaskularnih bolesti, jer rjeđe doživljavaju stresne reakcije.
Ljudi sa nižim nivoom druželjubivosti imaju veći rizik od srčanih oboljenja. Dakle, biti ljubazan, otvoren i empatičan može poboljšati i mentalno i fizičko zdravlje.
5. Samosvjesnost i odgovornost
Samosvjesnost se odnosi na osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, odgovornost i organizovanost.
Kako samosvjesnost utiče na zdravlje? Ljudi sa visokim nivoom samosvjesnosti imaju niži nivo kortizola, hormona stresa. Imaju manje problema sa hroničnim upalama i zdraviji mikrobiom crijeva. Odgovorni ljudi su ambiciozniji i istrajniji, što pozitivno utiče na mentalno zdravlje.
Ako imate jasne ciljeve, trudite se da budete organizovani i donosite odgovorne odluke, veća je vjerovatnoća da ćete imati dug i zdrav život.
Rad na ovim osobinama može vam pomoći da poboljšate svoj život na svim nivoima!