Zašto gubimo fokus i pamćenje u eri prevelike stimulacije

Zašto gubimo fokus i pamćenje u eri prevelike stimulacije

Zašto gubimo fokus i pamćenje u eri prevelike stimulacije – pitanje koje pogađa sve više ljudi, posebno žena, u svijetu preopterećenom informacijama, obavezama i stalnim prekidima pažnje

Ako se ponekad ne možete sjetiti zašto ste uopšte uzeli telefon u ruke, ili koga ste obećali da ćete pozvati nazad – to nije lijenost niti burnout. To je preopterećenost.

Ako ste žena između 30 i 45 godina i uhvatili ste sebe kako razmišljate:

• „Zašto sam uopšte ušla u ovu prostoriju?“

• „Jesam li već poslala onaj mail?“

• „Imam otvorenih 7 (ili 27) tabova, ali nijedan završen.“
  To nije zato što ne umijete da se nosite sa stvarima. To je zato što ženski mozak funkcioniše drugačije — i nevjerovatno, naravno. Ali i on ima svoje granice.

Ženski mozak je kraljica multitaskinga, ali to ima svoju cijenu.
Godinama istraživanja pokazuju da su žene bolje u obavljanju više zadataka istovremeno, naročito u svakodnevnim i emotivnim situacijama. Razlog leži u jačoj aktivnosti corpus callosum-a, dijela mozga koji povezuje lijevu i desnu hemisferu. To omogućava bolju povezanost racionalnog i emocionalnog.

Ali postoji i druga strana medalje: stalni režim „imam sve pod kontrolom“ dovodi do preopterećenja, koje posebno utiče na pamćenje i koncentraciju. Mozak ne može istovremeno da pamti:

• ko je šta donio u vrtić,

• kako napreduje projekat na poslu,

• i kad imate zakazan termin kod kozmetičarke.

Zašto gubimo fokus i pamćenje

Hormonski ciklusi = kognitivne oscilacije

Hormoni ne utiču samo na raspoloženje, već i na pamćenje, pažnju i emotivnu regulaciju. Na primjer:
— u lutealnoj fazi ciklusa (nakon ovulacije), nivo estrogena opada, što može da smanji pažnju i izazove osjećaj usporenosti;
— tokom PMS-a, kod mnogih žena opada nivo serotonina, što je direktno povezano sa „moždanim maglama“, razdražljivošću i zaboravnošću.

Istraživanja potvrđuju da kognitivne sposobnosti kod žena variraju tokom ciklusa, naročito kad su prisutni hronični umor i visok nivo stresa. Međutim, interesantno je da se tokom same menstruacije povećava sposobnost za rješavanje kognitivnih zadataka, prema podacima UCL Instituta za sport, vježbanje i zdravlje, objavljenim u časopisu Neuropsychologia.

Efekat „druge smjene“ – tihi izvor iscrpljenosti

Mnoge žene rade dvije smjene: jednu na poslu, drugu kod kuće.
Planiranje, organizovanje, briga o bližnjima, praćenje kućnih obaveza – čak i kad su delegirane – mentalno često padaju na leđa žene.

To se zove mentalni teret, i on troši vaše kognitivne resurse. Posebno ako sve to držite u glavi, a ne na papiru.

Ženski mozak, istina, aktivnije povezuje obje hemisfere, što ga čini izuzetno sposobnim za procesuiranje emocija i organizaciju procesa. Ali cijena toga je visoka: „pamćenje svega“ nije snaga, već zamka.

Šta se tačno dešava sa našim kognitivnim funkcijama usljed preopterećenosti?

Preopterećenje informacijama = digitalna amnezija

Danas više od 90% ljudi ne pamti važne informacije – jer zna da može sve da pronađe na telefonu. Taj fenomen se zove digitalna amnezija: mozak svjesno ne pokušava da zapamti podatke ako zna da će Google ili WhatsApp to uraditi za njega.

Zaboravili smo da treniramo mozak da pamti brojeve telefona ili rođendane – zašto bismo, kad sve to piše u kalendaru i porukama?

Pamćenje je zatrpano „otpadom“

Dnevno procesuiramo 5 puta više informacija nego što su ljudi obrađivali 1980-ih.
Novinski naslovi, društvene mreže, podkasti, notifikacije, e-mailovi…

Kao da pokušavate da čuvate porodični arhiv u inbox-u punom reklama.
Ono važno se jednostavno izgubi u buci.

Istraživanje Američkog psihološkog udruženja pokazalo je da mozak lošije pamti kad prima više tokova informacija istovremeno, a produktivnost pada za čak 40%.
Ako ste na Zoom sastanku, listate Telegram i pišete spisak za kupovinu u isto vrijeme, vaš nivo pamćenja pada… na nivo umorne mačke.

Hronični stres „briše“ kratkoročno pamćenje

Kortizol, hormon stresa, remeti komunikaciju među neuronima u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za kratkoročno pamćenje.
Rezultat: ne možete se sjetiti gdje su vam ključevi, zašto ste ušli u drugu sobu ili kome ste obećali da ćete se javiti.

Studija Univerziteta Yale pokazala je da stres smanjuje količinu sive mase u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje i koncentraciju.
Da, stres bukvalno „jede“ vaš mozak.

Rutina bez raznolikosti je neprijatelj pamćenja

Mozak bolje pamti događaje kada su novi i emotivni.
Kad danima živite po istom rasporedu – kuća, metro, laptop, ručak, serija – mozak ne vidi poentu u „čuvanju“ tih sjećanja. Kao da kopirate istu fotografiju 50 puta.

Zato ste zaboravili šta ste tačno večerali u ponedjeljak.
Ali se sjećate dana kad ste iznenada sreli staru prijateljicu u apoteci.

Zašto gubimo fokus i pamćenje: Šta možete uraditi da prestanete sa „zaboravljanjem svega“?

• Smanjite pozadinsku buku. Jedan dan u sedmici bez beskonačnih vijesti i feedova. Smanjite broj nepročitanih chatova u porukama.

• Pamćenje aktivirajte svjesno. Kad vam je nešto važno, izgovorite naglas, napravite mentalnu „sidrenu tačku“. Tako se aktiviraju regije za dugoročno pamćenje.

• Dajte mozgu novinu. Promijenite put do posla, slušajte muziku koju inače izbjegavate, pokušajte pisati lijevom rukom – iznenađujuće dobro trenira pamćenje.

• Dodajte emociju podsjetnicima. Ne samo „vidi se sa Mašom u 16h“, već „Maša će ti pričati o novoj ideji – biće zanimljivo!“ Vrijeme je važno, ali mi pamtimo emocije koje to vrijeme nosi.

• Pijte vodu, jedite zdrave masti. Pamćenje voli omega-3 masne kiseline, B-vitamine i hidrataciju. Često je zaboravnost jednostavno posljedica nedostatka hranljivih materija.