Omaž Luiz Farank 6. marta u KIC-u

Koncertni ciklus „Kompozitorke iz sjenke” koji u kontinuitetu afirmiše djela domaćih i međunarodnih autorki, ove godine je posvećen poznatoj francuskoj kompozitorki i pijanistkinji romantičnog perioda Luiz Farank.
Na programu dvanaestog izdanja ciklusa, koji će se održati u petak, 6.marta, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović” u 20 sati, su dva klavirska kvinteta (br. 1 op. 30 i br. 2 op. 31), koje će izvesti pijanistkinja Vladana Perović, violinistkinja Marija Đuranović, violista Uroš Lapčević, violončelistkinja Ana Zakrajšek i kontrabasista Zoran Zakrajšek.
Rođena u porodici sa bogatom umjetničkom tradicijom, Luiz Farank (Louise Farrenc, 1804-1875) postala je ostvarena pijanistkinja (učeći kod Ignaca Mošelesa i Johana Nepomuka Humela) i rijetka žena u muškom društvu muzičkog Pariza 19. vijeka, jedna od prvih uspješnih kompozitorki u Francuskoj. Prije nje, Klara Šuman bila je jedina žena hvaljena zbog svojih kompozicija i pijanističkih nastupa. U to vrijeme smatralo se da je zarađivanje novca od muzike isključivo muško zanimanje. Uprkos predrasudama tog doba, Farank je postigla gotovo nemoguće – objavljivanje svoje muzike, pohvale Roberta Šumana i zvanje profesorke klavira na Pariskom konzervatorijumu. Njena karijera na konzervatorijumu bila je revolucionarna, jer je bila jedina žena na takvoj poziciji u 19. vijeku, a izborila se i za jednaku platu kao njene muške kolege, nakon velikog uspjeha njene Treće simfonije. Pored klavirskih kompozicija, u njenom stvaralačkom opusu se izdvajaju djela za kamerne ansamble i orkestar. Njena djela su postepeno nestajala sa repertoara muzičkih kuća, ali su ponovo počela da se izvode tek krajem 20. vijeka.
Među brojnim djelima kamerne muzike su i dva značajna klavirska kvinteta koji se izdvajaju po svojoj specifičnoj instrumentaciji i visokom nivou virtuoznosti. Oba djela su pisana za nesvakidašnju postavu: klavir, violinu, violu, violončelo i kontrabas. Ova kombinacija instrumenata je ista kao u Šubertovom čuvenom kvintetu „Pastrmka“. U oba klavirska kvinteta, pisana tokom 1839. i 1940. godine, klavir je dominantan i virtuozan, ali gudači imaju ravnopravnu ulogu u tematskom razvoju djela.
Čvrsto ukorijenjena u klasičnoj tradiciji Šuberta, Šumana i Mendelsona, oba kvinteta su očaravajuća, briljantno napisana djela, puna instrumentalne virtuoznosti i melodične inventivnosti.
Više o članovima klavirskog kvinteta na sajtu www.kic.podgorica.me
Ulaz je slobodan.
