Zbog čega dijeta za mršavljenje koju držite ne daje željeni rezultat
Želite da se riješite viška kilograma, ali dijeta za mršavljenje u koju ste polagali toliko nade ne daje željeni rezultat? Otkrivamo moguće razloge zašto se to dešava.
Ako imate višak kilograma, vjerovatno ste bar jednom pokušali da ih se riješite pomoću dijete za mršavljenje. Ili poznajte nekog ko je trenutno na dijeti. Statistike kažu da se milioni ljudi svake godine odlučuju na ovakav korak, a novac potrošen na razne dijetetske proizvode mjeri se milijardama.
Pokazalo se, ipak, da čarobna formula „jedite manje, vježbajte više“ ne donosi uvijek očekivane rezultate. Većina se posle nekog vremena vrati starim navikama, a s njima u paketu ide i vraćanje kilograma. Gojaznost je problem koji zahvata sve veći dio populacije, pa su stručnjaci pokušali da objasne zašto dijetetski režimi nijesu uvijek efikasni.
Zašto dijeta za mršavljenje ne ispunjava očekivanja
Gotovo svakodnevno javljaju se nove revolucionarne dijete koje obećavaju fantastičan učinak. Koliko god da se razlikuju njihovi programi i metode, jedna stvar im je zajednička – svaka dijeta podrazumijeva neku vrstu restrikcije. Odnosno, neke od namirnica se izbacuju iz ishrane ili se ograničava njihov unos.
Svaki od makronutrijenata, masti, proteini i ugljeni hidrati, imaju utvrđenu hranljivu i kalorijsku vrijednost, u zavisnosti od zacrtanog plana ishrane. Neki od njih će biti zastupljeniji, dok će drugi biti ograničeni ili izbačeni.
Primjera radi, Atkinsonova dijeta podrazumijeva veći unos proteina, dok su ugljeni hidrati svedeni na minimum. Čim se organizmu ukine neki od makronutrijenata, u jednom trenutku će se potreba za njim povećati, što je prirodna reakcija tijela.
Neki drugi programi usredsređeni su, prije svega, na smanjenje dnevnog unosa kalorija, što podrazumijeva izbacivanje namirnica koje imaju veću kalorijsku vrijednost. A one su, u normalnim količinama, takođe potrebne organizmu.
Dijeta za mršavljenje ne treba da predstavlja mučenje
Kako ove promjene zaista djeluju na pojedinca pitanje je kojim se bavi psihologija ishrane, grana koja se trudi da ponudi ohrabrujuće savjete u vezi sa svakodnevnim navikama u ishrani. Stručnjaci su utvrdili da ukidanje namirnica, naročito onih u kojima pojedinac uživa, izaziva ozbiljnu stresnu reakciju organizma.
Ukoliko osmislite obroke isključivo na osnovu njihove kalorijske vrijednosti, i na osnovu toga koliko koji makronutrijent smije da bude zastupljen, gubi se jedan važan element ishrane, a to je uživanje u hrani. Možda je taj plan u hranljivom smislu ”savršen”, ali ponekad on vrlo loše utiče na psihu. Ljudi osjećaju prazninu zato što im je nešto oduzeto i zabranjeno, što može potpuno da uništi snagu volje tokom dijete.
Važno pitanje kada je o uspješnom dijetetskom programu riječ jeste: koliko ljudi uspijeva da održi željenu tjelesnu težinu tokom dužeg perioda i poboljša kvalitet života? Pod dužim vremenskim periodom podrazumijeva se najmanje dvije godine nakon dijete. Održiv plan znači da dijeta treba da bude takva da pojedinac može da je se pridžava bez stresa. A da promjene ne utiču bitno na svakodnevne navike.
Još jedno važno pitanje tiče se toga koliko dijeta utiče na kvalitet života. Odnosno – da li se i posle dvije godine od novog režima ishrane čovek osjeća srećnije i zdravije?
A šta ako dijeta urušava psihičko zdravlje
Neki eksperti tvrde da skoro 98% ljudi povrati izgubljene kilograme tokom dvije godine nakon dijete. Takođe, pokazalo se da većina dijeta ne uzima u obzir važnost poboljšanja kvaliteta života. Njihov glavni cilj jeste gubitak tjelesne težine.
Oni koji uspiju da ostvare svoj cilj, prema nekim istraživanjima, plaćaju visoku cijenu, bar kada je njihovo psihičko stanje u pitanju. Mnogi su u stalnom strahu da će se vratiti starim navikama, ili žive u okruženju punom ograničenja i strogih pravila koja im onemogućavaju da istinski uživaju. Dok neke dijete odlično „rade“ na kratke staze, njeni efekti opadaju nakon dužeg vremenskog perioda.
Smanjenje unosa kalorija i fizičke vježbe na početku utiču na organizam da se brzo oslobodi nekoliko kilograma. To je svakako dobra motivacija za dalje. Međutim, posle određenog perioda tijelo doživljava stres zbog restrikcije unosa kalorija i povećane fizičke aktivnosti, što usporava metabolizam.
Organizam se bori da sačuva rezerve masti kako bi opstao. Zbog toga dalje mršavljenje zahtijeva još veće smanjenje kalorija i pojačano vježbanje. Tako se stvara začarani krug, pa na kraju zbog pretjeranog stresa neki utjehu pronađu upravo u onim namirnicama koje su neko vrijeme izbjegavali. Upravo zbog toga, većina izgubljenih kilograma se vrlo brzo povrati.
Ne vjerujte reklamama!
Još jedna zamka jeste u tome što ljudi bez rezerve isprobavaju nove dijete samo na osnovu iskustava ljudi koji su uglavnom i tvorci određenih programa. To što je određeni plan ishrane djelovao na neke pojedince ne znači da će kod svakoga dati iste rezultate.
S druge strane, knjige i reklame za dijete i preparate za mršavljenje sigurno neće ubaciti iskustva onih koji nijesu uspjeli da ostvare željeni cilj. Statistika kaže da na jednu osobu koja je uspjela da smrša zahvaljujući nekom režimu ishrane, ide oko devet onih koji nijesu ostvarili očekivane rezultate.
Ne uzimaju se u obzir svi važni faktori
Principi uma, tijela i ishrane uče da moć našeg metabolizma zavisi od više činilaca, ne samo od računanja koliko smo kalorija unijeli ili istrošili vježbanjem. Način života u velikoj mjeri utiče na ishod određenog plana ishrane. Svi ti faktori koji nas okružuju utiču na tijelo i kilažu koliko i planirani obroci.
Dijete propisuju precizna i stroga pravila ishrane, ali rijetko koja uzima u obzir naše jedinstvene životne prilike, okolnosti i ličnu istoriju. Da bi se prepoznale potrebe svačijeg metabolizma, potrebna je određena doza eksperimentisanja, ispitivanje i razumijevanje nečije ličnosti, genetike, karakteristika tijela i gotovo svih životnih navika. Zato svako treba da bude svjestan da jedna dijeta koja je kod nekoga bila 100% uspiješna kod drugog može biti bez učinka.