Hipotireoza i ishrana: Šta bi bilo poželjno, a šta nikako ne treba jesti

by | 03.03.2025
Hipotireoza i ishrana: Šta bi bilo poželjno, a šta nikako ne treba jesti Hipotireoza i ishrana: Šta bi bilo poželjno, a šta nikako ne treba jesti

Hipotireoza, odnosno smanjena aktivnost štitaste žlijezde, nastaje kada ona ne proizvodi dovoljno hormona. Pravilna ishrana može pomoći u poboljšanju opšteg stanja i podržati rad štitnjače.

Hormoni štitaste žlijezde igraju ključnu ulogu u funkcionisanju organizma — utiču na rad srca, varenje, zdravlje kostiju i mnoge druge procese. Neliječena hipotireoza može dovesti do simptoma poput hroničnog umora, gojenja, poremećaja menstrualnog ciklusa i problema sa srcem. Terapija hipotireoze obično podrazumijeva uzimanje ljekova koji podižu nivo hormona, ali je podjednako važno i pridržavanje izbalansirane ishrane.

Iako promjena načina ishrane ne može izliječiti hipotireozu, konzumacija namirnica bogatih nutrijentima koji podržavaju rad štitaste žlijezde može olakšati simptome.

Hipotireoza i namirnice bogate jodom

Jod je ključni element za sintezu hormona štitaste žlijezde. Njegov nedostatak može dovesti do smanjene proizvodnje hormona i razvoja hipotireoze. Zato je unos namirnica bogatih jodom veoma važan za pravilno funkcionisanje štitaste žlijezde.

Namirnice bogate jodom:

  • Morski plodovi (riba, morska alga);
  • Jodirana so;
  • Goveđa džigerica;
  • Mliječni proizvodi;
  • Jaja.

Međutim, prekomjeran unos joda takođe može biti štetan, pa je preporučljivo konsultovati se sa ljekarom. Preporučena dnevna doza joda za odrasle iznosi 150 µg, dok trudnice treba da unose 220 µg, a dojilje 290 µg.

Namirnice bogate selenom

Selen igra važnu ulogu u zdravlju štitaste žlijezde jer pomaže u smanjenju broja antitijela koja napadaju štitastu žlijezdu kod autoimunih oboljenja. Ipak, studije pokazuju da ne utiče na nivo tireotropnog hormona (TSH), koji kontroliše proizvodnju hormona štitaste žlijezde.

Namirnice bogate selenom:

  • Brazilski orasi;
  • Morski plodovi (tunjevina, sardina, škampi, bakalar);
  • Meso (svinjetina, govedina, ćuretina, piletina, džigerica);
  • Jaja;
  • Žitarice i mahunarke (ovsene pahuljice, smeđi pirinač, integralni i bijeli hljeb);
  • Mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, sir).

Preporučena dnevna doza selena za odrasle je 55 µg, dok trudnice treba da unose 60 µg, a dojilje 70 µg.

Namirnice bogate vitaminima B12 i D

Osobe sa hipotireozom obično imaju smanjen nivo vitamina B12 i D, koji su neophodni za metabolizam energije, zdravlje nervnog sistema i jačinu kostiju.

Namirnice bogate vitaminom B12:

  • Goveđa džigerica;
  • Morski plodovi;
  • Ćurerina;
  • Jaja;
  • Mliječni proizvodi.

Namirnice bogate vitaminom D:

  • Riblje ulje;
  • Morski plodovi;
  • Mliječni proizvodi;
  • Pečurke.

Hipotireoza i namirnice koje treba izbjegavati

Ne postoji univerzalna lista namirnica koje bi sve osobe sa hipotireozom morale izbjegavati. Ipak, ako je hipotireoza uzrokovana Hašimotovom bolešću (autoimuni tiroiditis), preporučuje se ograničavanje unosa određenih vrsta povrća.

Krstašice poput karfiola, brokolija, kupusa, prokelja, rukole i repe sadrži supstance zvane goitrogeni, koje mogu ometati funkciju štitaste žlijezde i smanjiti apsorpciju joda.

Dakle, ishrana u slučaju hipotireoze može imati značajan uticaj na opšte zdravlje i kontrolu simptoma. Uključivanje namirnica bogatih jodom, selenom, vitaminima B12 i D može pomoći u podržavanju rada štitaste žlijezde.

Istovremeno, osobe sa Hašimotovom bolešću treba da budu oprezne sa unosom povrća iz grupe krstašica. Kao i kod svake promjene u ishrani, važno je konsultovati se sa stručnjakom za nutritivne savjete prilagođene individualnim potrebama.

monticelllo/gettyimages.co.uk