Dijabetes pod kontrolom kroz ishranu – kompletan vodič za svaki dan

Dijabetes pod kontrolom kroz ishranu – kompletan vodič za svaki dan

Dijabetes ne mora značiti odricanje – uz pažljivo biranu hranu, moguće je uživati u obrocima i istovremeno čuvati zdravlje

Dijabetes je sam po sebi složeno oboljenje, a loša ishrana ga samo dodatno pogoršava. Ipak, postoji poseban sistem ishrane prilagođen ovoj bolesti. Ovdje su objašnjene osnove dijabetičke ishrane i primjer sedmičnog jelovnika.

Dijabetička ishrana nije dijeta za mršavljenje

Tačno je da pomaže oboljelima da održe zdravu tjelesnu težinu, jer višak kilograma može izazvati brojne komplikacije kod dijabetesa, ali glavni cilj ove ishrane jeste očuvanje zdravlja i održavanje nivoa šećera u krvi u optimalnim granicama.

Šta je dijabetes?

Dijabetes je često, ali ozbiljno oboljenje koje izaziva poremećaje u nivou glukoze u krvi. Kada jedemo, većina hrane se razlaže na glukozu, koja zatim ulazi u krvotok. Povećan nivo šećera u krvi stimuliše pankreas da luči insulin – hormon koji omogućava glukozi da uđe u ćelije i da se iskoristi kao energija.

Kod osoba sa dijabetesom, organizam ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi na pravilan način. Kao rezultat, glukoza ostaje u krvi, što dovodi do povišenog šećera i povećava rizik od:

• srčanih bolesti,

• moždanog udara,

• oboljenja bubrega,

• problema sa vidom,

• parodontoze,

• oštećenja nerava,

• rana i čireva na nogama.

Ne postoji čarobna tableta za dijabetes, ali pravilna ishrana je od ogromne važnosti i pomaže u stabilizovanju stanja.

Dvije glavne vrste dijabetesa

Tip 1 dijabetesa
Predstavlja autoimunu reakciju u kojoj tijelo napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Najčešće se dijagnostikuje kod djece i mladih, i zahtijeva svakodnevno unošenje insulina.

Tip 2 dijabetesa
Najčešće se razvija kod odraslih, iako se može javiti i kod mlađih. Kod ovog tipa, tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi efikasno. Tip 2 dijabetes se često može spriječiti zdravom ishranom i fizičkom aktivnošću, jer je gojaznost glavni faktor rizika.

Kako ishrana utiče na dijabetes

Ono što jedemo direktno utiče na nivo glukoze u krvi, zbog čega je ishrana ključni dio terapije. Istraživanja pokazuju da samo primjena insulina nije dovoljna – neophodno je promijeniti i način ishrane.

Dijabetički jelovnik ne znači stroga ograničenja. Većina namirnica može se konzumirati, ali neke treba unositi umjereno – posebno one sa visokim glikemijskim indeksom koje brzo podižu šećer u krvi (kao što su tjestenina, bijeli pirinač, krompir, kukuruz i veće količine hljeba).

Šta treba da sadrži dijabetička ishrana

• Složene ugljene hidrate – povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke i obrano mlijeko.

• Nemaste proteine – piletina, riba, ćuretina, nemasni sir, jaja.

• Zdrave masti – maslinovo ulje, orašasti plodovi, avokado.

• Vlakna – povrće i zeleno lisnato povrće.

Vlakna i složeni ugljeni hidrati se sporije vare, pa sprječavaju nagle skokove šećera i daju osjećaj sitosti, što smanjuje prejedanje.

Hranu koju treba izbjegavati

Osobe sa dijabetesom treba da ograniče:

• prženu hranu,

• zasićene i trans masti,

• slanu hranu,

• slatkiše i deserte,

• voće sa mnogo šećera (grožđe, dinja, mango),

• zaslađene napitke (sokove, energetske i sportske napitke).

Kako započeti dijabetičku ishranu

Promjena načina ishrane može izgledati teška, ali uz dobru organizaciju je jednostavna. Ključ je planiranje obroka unaprijed.

Pravila:

• Pratite unos ugljenih hidrata i odredite granicu po obroku.

• Koristite “metod tanjira”: pola tanjira neka bude povrće bez skroba, četvrtina proteini, a četvrtina ugljeni hidrati.

• Spremite obroke unaprijed i planirajte zdrave recepte.

• Koristite što manje soli i šećera.

• Pijte dovoljno vode.

Primjer sedmičnog jelovnika

Dan 1
Doručak: ovsena kaša s voćem, nemasni sir, zeleni čaj.
Ručak: povrtna supa, kuvano pileće meso, dinstane tikvice, parče ražanog hljeba.
Užina: jabuka ili kruška.
Večera: kuvana riba, svježa salata s maslinovim uljem.

Dan 2
Doručak: heljdina kaša, omlet od 2 jaja s začinskim biljem, čaj.
Ručak: čorba od brokolija, ćuretina na pari, grčka salata s nemasnom fetom.
Užina: pola narandže ili jogurt bez šećera.
Večera: govedina s povrćem, salata od šargarepe i jabuke s limunom.

Dan 3
Doručak: ražani tost s krem sirom i paradajzom, čaj.
Ručak: lagana posna povrtna supa sa paradajzom i paprikom, kuvani oslić, dinstano zelje.
Užina: šaka oraha.
Večera: pečena ćuretina, krastavac i zelena salata.

Dan 4
Doručak: ječmena kaša, kuvano jaje, čaj.
Ručak: povrtni paprikaš, pileći sufle, salata od kupusa.
Užina: kefir 1% (200 ml).
Večera: pečena riba, paradajz s bosiljkom i maslinovim uljem.

Dan 5
Doručak: posna pita od sira bez šećera, jabuka, kafa bez šećera.
Ručak: supa od heljde, kuvana govedina, dinstana šargarepa s lukom.
Užina: borovnice ili jagode.
Večera: pileće faširane šnicle na pari, svježa salata.

Dan 6
Doručak: omlet od bjelanaca s povrćem, čaj od kamilice.
Ručak: čorba od karfiola, pečena piletina, salata od cvekle.
Užina: kruška ili jogurt bez šećera.
Večera: kuvana riba, povrće na pari.

Dan 7
Doručak: ječmena kaša, jogurt bez aditiva, čaj.
Ručak: povrtna supa, ćureći file, salata od kupusa i šargarepe.
Užina: orašasti plodovi.
Večera: dinstana govedina, salata od krastavca i paradajza.

Tip 1 dijabetesa: smjernice za ishranu

Osnova ishrane kod tipa 1 dijabetesa je brojanje ugljenih hidrata. Za to se koristi jedinica „hlebna jedinica“ (HJ), koja odgovara otprilike 10–12 g ugljenih hidrata (ili 20–25 g hljeba). Dnevni unos ne bi trebalo da prelazi oko 17 HJ, ali ta količina zavisi od uzrasta, težine i stanja bolesti — konsultujte ljekara.

Važno je pratiti glikemijski indeks (GI) – birajte namirnice s niskim GI vrijednostima koje ne izazivaju nagle skokove šećera. Ipak, ni one se ne smiju jesti u neograničenim količinama.

Tip 2 dijabetesa: prehrambene smjernice

Kod tipa 2 dijabetesa fokus je na većem unosu vlakana i kontroli ugljenih hidrata. Treba pratiti osjećaj sitosti i izbjegavati prejedanje. Ishrana treba da bude bogata povrćem, integralnim žitaricama i nemasnim proteinima.

Dijabetes u trudnoći

Gestacijski dijabetes se javlja tokom trudnoće i zahtijeva posebnu pažnju. Ishrana je presudna za zdravlje majke i bebe.

Pravila ishrane:

1. Češći, manji obroci – 5–6 puta dnevno, uz razmak od 2,5–3 sata.

2. Ograničiti ugljene hidrate – birati složene (heljda, zob, ječam), izbjegavati slatkiše i zaslađene napitke.

3. Povećati unos vlakana – 400–500 g povrća dnevno.

4. Ograničiti masti – izbjegavati margarin i prženu hranu; birati maslinovo i laneno ulje.

5. Dovoljan unos proteina – riba, piletina, jaja, nemasni sir.

6. Umjeren unos voća – birati voće s niskim GI (jabuke, kruške, bobičasto voće).

7. Kontrola porcija i kalorija.

8. Dovoljan unos tečnosti – oko 1,5 litara vode dnevno, bez zaslađenih napitaka.

Preporučene dijete za dijabetičare

Ako želite da probate drugačiji pristup ishrani, ove dijete su bezbjedne i korisne za dijabetičare:

1. Mediteranska dijeta
   Zasnovana na integralnim žitaricama, povrću, zdravim mastima i nemasnim proteinima. Stabilizuje nivo šećera i smanjuje upalne procese.

2. DASH dijeta
   Prvobitno namijenjena osobama s visokim pritiskom, ali odlična i za dijabetičare. Naglasak je na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, ribi i bijelom mesu. Pomaže u kontroli krvnog pritiska i osjetljivosti na insulin.

3. Orniš dijeta
   Gotovo vegetarijanska, bazirana na povrću, voću, žitaricama i mahunarkama. Pomaže pri mršavljenju i održava stabilan nivo šećera.

4. Dijeta punog zrna
   Zasnovana na integralnim žitaricama koje sporo povećavaju nivo šećera i pružaju dug osjećaj sitosti.