Hormonski testovi: Kome su i zašto potrebni
Umor, rasijanost, stres, malaksalost – takvi simptomi se često pripisuju vremenskim prilikama i umoru na poslu. Međutim, to se takođe može desiti ako postoji hormonska neravnoteža. Zato služe hormonski testovi.
Glavobolja, umor ili poremećaji sna, razdražljivost, pretjerana anksioznost, česti napadi panike, variranje tjelesne težine, problemi s kožom i noktima – sve je to nekako povezano sa ravnotežom hormona u tijelu. Pored toga, na hormonsku neravnotežu ukazuje i poremećen menstrualni ciklus – menstruacija dolazi s kašnjenjem od nekoliko dana ili, obrnuto, dolazi prečesto.
Svaka manifestacija takvih hormonalnih poremećaja može ukazivati na poremećaj u radu endokrinog sistema. Ali da bi se postavila tačna dijagnoza, sprovodi se sveobuhvatan pregled endokrinih organa, koji, pored hormonskih testova, uključuje i ultrazvuk štitaste žlijezde, jajnika, pankreasa, MRI hipofize i nadbubrežnih žlijezda.
Ako je potrebno, opseg analiza može se proširiti na osnovu dobijenih preliminarnih rezultata. Nema smisla da se stalno podvrgavate hormonskim testovima, a još manje samo iz zabave. Redovno treba provjeravati samo TSH (tireostimulišući hormon) – važan pokazatelj stanja štitaste žlijezde.
Hormonski testovi: Koje hormone treba da provjerite?
To prvenstveno određuje ljekar. Broj testova može biti srazmjeran broju hormona, a u organizmu ih ima više od 100. Hormonske analize moraju se obaviti ako postoji nasljedna predispozicija za dijabetes melitus (tip2), hipo- ili hipertireozu, kao i u slučaju gojaznosti.
Valjalo bi da provjerite hormone ako ste često nervozni, brinete bez razloga, patite od nesanice, brzo se umorite čak i nakon odmora, ili ako primijetite da vam drhte ruke ili noge. Uzrok tremora može biti hipotireoza, kada dolazi povećanja nivoa tireostimulirajućeg hormona (TSH). Da biste potvrdili dijagnozu, potrebno je da uradite hormonske testove.
Šta da radite ako su rezultati loši?
Jedino specijalista može pravilno da protumači dobijene rezultate i propiše adekvatnu terapiju. Ako je potrebno, on će preporučiti dodatne preglede i analize kako bi se odredila što bolja terapija.
Nikada nemojte sami sebi da postavljate dijagnozu na osnovu članaka koje pronalazite na internetu! Na internetu ima dosta netačnih informacija. Pored toga, bez specijalizovanog medicinskog obrazovanja, neće biti moguće pravilno tumačiti rezultate testa. Stoga, čim dobijete rezultate hormonskog testa, obratite se svom ljekaru.
Kako se pripremiti za testiranje?
Da biste dobili objektivne rezultate, u procesu pripreme za analizu morate ispuniti sve neophodne uslove za testiranje. Važno je uzeti u obzir ovu činjenicu: hormonska dijagnostika, kao nijedna druga studija, povezana je sa faktorom vremena.
Da biste provjerili svoje hormone, važno je u koje doba dana dajete krv. Na dan testiranja treba da se uzdržite od pušenja, alkohola i kafe. Što se hrane tiče, dan prije testiranja treba jesti umjereno, i ne treba ništa jesti 7-12 sati prije uzimanja krvi. Takođe je preporučljivo izbjegavati fizičku aktivnost, seks i stres, jer sve to može uticati na rezultat hormonskog testiranja. Ako već pijete neke ljekove, obavezno se prije vađenja krvi posavjetujte sa svojim ljekarom.
Hormonski testovi: Šta utiče na rezultat?
U zavisnosti od faze menstrualnog ciklusa, proizvode se različiti hormoni, a ako se ne ispoštuje tajming, rezultati testiranja neće biti potpuno objektivni. Zato ih je potrebno uzimati u jasno naznačenim danima menstrualnog ciklusa ili (ako postoje hormonski poremećaji) po preporuci ljekara.
Dakle, krv se daje za folikulostimulišući hormon, luteinizirajuće hormone i prolaktin 3-5 dana ciklusa, za testosteron – 8-10, a za progesteron i estradiol – 21-22 dana. Rezultati testova uzeti u približno istom vremenskom periodu mogu da variraju.
Varijacije su moguće jer se nivoi hormona mijenjaju u zavisnosti od dnevnih fluktuacija – takozvani endogeni cirkadijalni sistem. Na osnovu toga, rezultati testova se mogu razlikovati ne samo tokom nekoliko dana, već i u toku jednog dana.