Zašto probiotici nakon antibiotika ne pomažu i kako ubrzati oporavak crijeva

Zašto probiotici nakon antibiotika ne pomažu i kako ubrzati oporavak crijeva

Vjerovatno ste već više puta čuli kako nakon antiobitika treba uzimati probiotike. Ali šta preduzeti ako probiotici ne saniraju narušen mikrobiom crijeva?

Antibiotici su moćno oružje protiv infekcija, ali imaju i svoju tamnu stranu. Oni ne prave razliku između „dobrih“ i „loših“ bakterija, uništavajući sve na svom putu. To dovodi do disbalansa crijevnog mikrobioma – disbioze. Iako se probiotici često preporučuju za oporavak, oni ne djeluju uvijek onako kako bismo željeli.

Zašto probiotici nijesu uvijek efikasni nakon terapije antibioticima?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji su korisni kada se unose u dovoljnim količinama. Međutim, njihova efikasnost je ograničena zbog nekoliko faktora:

• Ograničen spektar sojeva: Većina probiotika sadrži ograničen broj sojeva bakterija, uglavnom Lactobacillus i Bifidobacterium. Međutim, crijevna flora je mnogo raznovrsnija i obuhvata hiljade vrsta. Probiotik možda ne sadrži upravo one sojeve koji su stradali tokom terapije antibioticima.

• Preživljavanje u gastrointestinalnom traktu: Mnoge bakterije iz probiotika ne prežive prolazak kroz kisjelu sredinu želuca, te ne dospiju u crijeva u dovoljnom broju da bi imale efekat.

• Privremeno prisustvo: Čak i ako bakterije stignu do crijeva, one su često prolazne prirode, što znači da se ne zadržavaju dugoročno i ne mijenjaju značajno crijevni mikrobiom. Nakon prestanka uzimanja, njihov uticaj brzo nestaje.

• Oštećenje crijevne sluznice: Antibiotici ne samo da uništavaju bakterije, već mogu i oštetiti sluznicu crijeva, narušavajući njen integritet i sposobnost održavanja normalne mikroflore. U takvim uslovima, probiotici teško funkcionišu.

Kada je preporučljivo uzimati probiotike?

Probiotici se mogu koristiti za prevenciju dijareje povezane s upotrebom antibiotika. Preporučuje se odabir sojeva s dokazanom efikasnošću, poput Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG. Treba ih uzimati nekoliko sati nakon doze antibiotika kako bi se smanjila mogućnost interakcije. Probiotici takođe mogu pomoći kod simptoma disbioze (dijareja, zatvor, nadutost, bolovi u stomaku). Važno je birati proizvode s raznovrsnim sastavom i uzimati ih u obliku kure.

Kada probiotici nijesu potrebni?

Kod teških infekcija ili akutnih upalnih procesa u crijevima, probiotici mogu biti ne samo beskorisni, već i potencijalno opasni. Kada je crijevna sluznica oštećena i postane propustljivija, postoji rizik da bakterije iz crijeva pređu u krvotok.

Šta učiniti ako je teško obnoviti mikrobiotu?

Kada disbioza postane hronična, potrebno je pristupiti oporavku na sveobuhvatan način:

• Uključite prebiotike u ishranu: Prebiotici su hrana za korisne bakterije. To su namirnice bogate vlaknima (povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, crni luk, bijeli luk). Međutim, pažljivo pratite reakciju organizma i uvodite ih postepeno. Ako se javi nelagodnost u gastrointestinalnom traktu, takvu hranu je bolje privremeno ograničiti.

• Raznovrsna ishrana: Uključite u ishranu raznovrsne namirnice bogate vlaknima i fitonutrijentima. Konzumirajte cjelovite, neprerađene proizvode.

• Fermentisana hrana: Dodajte fermentisane namirnice (kisjeli kupus, kefir, prirodni jogurt, kombuha) u ishranu. One sadrže korisne bakterije koje mogu pomoći u obnavljanju crijevnog mikrobioma. Pratite individualne reakcije; ako se jave neprijatni simptomi poput nadimanja, potrebno je ograničiti ove proizvode.

• Izbjegavajte štetne namirnice: Izbjegavajte prerađenu hranu, brzu hranu i šećer, koji mogu pogoršati disbiozu.

• Uvođenje metabiotika: Zdrave bakterije proizvode mnoge korisne supstance za ljudski organizam. Ako se javi reakcija na unos živih probiotika, metabiotici — gotovi proizvodi metabolizma bakterija — mogu biti od pomoći, obezbjeđujući potrebne komponente bez potencijalnih rizika.

Kako sebi pomoći u trenutku nelagodnosti?

1. Prilagodite ishranu tokom pogoršanja simptoma: Da biste izbjegli pogoršanje stanja, ograničite sljedeće grupe namirnica:

   • Slatkiši: Bombone, gazirani napici, peciva. Ove namirnice predstavljaju hranljivu podlogu za štetne bakterije.

   • Masna i pržena hrana: Teško se vari i opterećuje gastrointestinalni trakt.

   • Alkohol: Iritira sluznicu crijeva.

   • Prerađeni proizvodi i brza hrana: Sadrže trans masti, konzervanse i pojačivače ukusa koji negativno utiču na crijevnu mikrobiotu.

   Umjesto toga, uključite lako svarljive proteine poput peradi, ribe i jaja, pripremljene na nježan način, poput kuvanja ili dinstanja. Ne zaboravite na adekvatan unos tečnosti; pijte dovoljno čiste vode, a možete dodati i biljne čajeve.

2. Primijenite masažu stomaka: Blagi pokreti u smjeru kazaljke na satu mogu pomoći u smanjenju nadutosti.

3. Koristite vježbe disanja: Duboko disanje stomakom pomaže opuštanju i poboljšava rad crijeva. Na primjer, polako udahnite duboko kroz stomak (ne grudima), a zatim se opustite pri izdisaju. Ponovite 5-10 puta. Takođe, poza „mačka-krava“ je efikasna: stanite na sve četiri, pri udahu savijte leđa prema dole kao krava, a pri izdahu zaoblite leđa kao mačka. Ponovite 5-10 puta.

Obnavljanje crijevnog mikrobioma nakon upotrebe antibiotika je složen i višeslojan proces koji zahtijeva sveobuhvatan pristup. Probiotici su samo jedan od elemenata. Važno je imati uravnoteženu ishranu, raznovrstan jelovnik, zdrav način života i pravovremene konsultacije sa stručnjakom. Zapamtite, obnavljanje mikrobiote je investicija u vaše zdravlje i dugovječnost.