Šta je “skin-fasting” i zašto svi dermatolozi pričaju o tome?
Skin-fasting, odnosno privremeno odricanje od kozmetičkih proizvoda, postaje sve popularniji trend u svijetu njege kože koji podjednako izaziva radoznalost i podijeljena mišljenja.
Termin “skin-fasting” prvi je upotrijebio japanski brend Mirai Clinical, a brzo se proširio zahvaljujući blogerima i društvenim mrežama. Suština metode je potpuno odustajanje od proizvoda za njegu kože u određenom vremenskom periodu – od nekoliko dana do mjesec dana: gelovi za čišćenje, tonici, serumi, kreme, pa čak i dekorativna kozmetika. Ideja je da se koži pruži prilika da se sama oporavi, bez spoljne intervencije.
Brojna klinička posmatranja pokazuju da su pacijenti koji su izbjegavali agresivne sastojke u njezi kože i ograničili se na osnovnu hidrataciju i zaštitu od sunca, nakon 2–3 sedmice primijetili poboljšanje stanja kože. Ovo posebno važi za one čija je koža bila u stanju stalnog “preopterećenja” – sa simptomima iritacije, preosjetljivosti, promjenama u teksturi i boji. Smanjenje broja proizvoda takođe pomaže u smanjenju rizika od senzibilizacije – kada koža počne da reaguje čak i na poznate proizvode zbog nakupljanja iritansa i oštećenja zaštitne barijere.
Koje su prednosti?
-
Obnova prirodne barijere kože: Izbjegavanje agresivnih proizvoda jača zaštitni sloj kože.
-
Smanjena osjetljivost: Manje proizvoda znači i manji rizik od iritacija i alergijskih reakcija.
-
Ušteda vremena i novca: Minimalistički pristup omogućava da se koristi manje proizvoda i pojednostavi rutina njege.
Da li je “skin-fasting” pogodan za sve?
Ne. Koža sklona aknama, na primjer, zahtijeva redovno čišćenje i djelovanje sastojaka poput salicilne kiseline, niacinamida i adapalena. Bez njih dolazi do poremećaja rada lojnih žlijezda, povećanja upale i većeg rizika od ožiljaka nakon akni. Kod rozacee, koža je izrazito osjetljiva i sklona upalama krvnih sudova. U tom slučaju, odricanje od njege može dovesti do naglog pogoršanja. Kod atopijskog dermatitisa, koža gubi vlagu 5 do 10 puta brže nego normalna, zbog poremećene sinteze filagrina – proteina važnog za formiranje zaštitne barijere. Bez redovne hidratacije i emolijenata, takvi pacijenti brzo dobijaju svrab, pucanje kože i upale.
Takođe je važno uzeti u obzir životnu dob. Nakon 30. godine opada aktivnost fibroblasta – ćelija koje sintetišu kolagen, elastin i hijaluronsku kiselinu. Bez dodatne stimulacije (npr. antioksidansima ili peptidima), koža gubi elastičnost i brže stari. “Skin-fasting” može imati smisla ako je koža preopterećena, ali ne može trajno zamijeniti kvalitetnu anti-age njegu.
Kako pravilno praktikovati skin-fasting?
-
Postepeni pristup: Počnite tako što ćete postepeno smanjivati broj proizvoda, ostavljajući samo osnovne – blagi čistač i hidratantnu kremu.
-
Pratite stanje kože: Obratite pažnju kako koža reaguje. Ako se pojave suvoća, iritacija ili druge smetnje – vrijeme je da preispitate pristup.
-
Zaštita od sunca: Čak i tokom skin-fastinga, ne zaboravite na kremu sa SPF faktorom kako biste zaštitili kožu od UV zračenja.
Konsultujte dermatologa
Prije nego što započnete sa “skin-fasting” metodom, preporučuje se da se posavjetujete sa dermatologom – posebno ako imate hronične kožne bolesti.
Skin-fasting može biti koristan ako se sprovodi pametno. Na primjer, kao privremena mjera – nakon korišćenja aktivnih proizvoda, radi obnove barijere, ili kao način “resetovanja” ako koža više ne reaguje na uobičajenu njegu. Međutim, u većini slučajeva se ne radi o potpunom odricanju od njege, već o vraćanju osnovnim principima: blagom čišćenju, hidrataciji, zaštiti od sunca i minimalnoj količini iritirajućih sastojaka.