Nered u kući, nered u duši: Psihološko značenje haosa u prostoru

Nered u kući, nered u duši: Psihološko značenje haosa u prostoru

Nered u kući često nije samo odraz trenutnog stanja prostora, već i unutrašnjeg haosa misli, emocija i navika koje oblikuju naš svakodnevni život

Red ili haos u životu su svojevrsno ogledalo onoga što se dešava u vama – vaših misli, želja, ciljeva i emocija. Zato, ako želite pozitivne promjene, vrijedi obaviti generalno čišćenje kako u stanu, tako i u sopstvenoj glavi.

Nered u kući

Može se činiti da je dom samo mjesto za odmor, pa čak i ako u njemu vlada nered, to ne djeluje strašno – ostale sfere života izgledaju kao primjeri uspjeha i rasta. Međutim, postoji konfuzija i u drugim aspektima: posao odavno ne donosi radost, komunicirate s ljudima koji vam nisu zanimljivi, novca uvijek fali, svijetla budućnost nikako da stigne. Sve ovo ukazuje na naviku osobe da se okružuje haosom i neredom. Na to je navikla, to joj je „normalno“, ponekad čak i prijatno. Naravno, takav izbor – da živi u okruženju nereda – nije napravila bez razloga, već zbog određenih unutrašnjih uzroka.

Strah od promjena

Ako isključimo kliničke i psihijatrijske faktore, prvi psihološki razlog ovakvog načina života je strah od novina. Zatrpavanje prostora u ovom slučaju je pokušaj da se zaustavi vrijeme, da se stvori iluzija sigurnosti. Sakrivajući se iza gomile nepotrebnih stvari, odnosa i stavova, osoba sebi uskraćuje priliku da se susretne s nečim novim, pokretljivim, živim. Ona se drži prošlosti, veže se za stare predmete (čak i ako su beskorisni), jer joj je njihova energija poznata. Pustiti nešto novo u život znači, prije svega, suočiti se sa sopstvenim strahovima i uložiti napor – osloboditi prostor od nagomilanog „smeća“, što zahtijeva vrijeme, energiju i emotivni trud. Nije lako, pa se opet zapada u začarani krug rutine, a promjene se odlažu za sljedeći mjesec ili godinu.

Ključ je u tome da su za stvarne promjene u životu potrebna „čišćenja“. Nije slučajno da svi kursevi ličnog razvoja počinju savjetom: „Oslobodite prostor i napravite mjesta za novo.“ U neredu nema prostora za „novo“, ali „staro“ je jasno prisutno – možda nije prijatno, ali je bar poznato i predvidivo. Ne treba se zavaravati mišlju da je to stabilnost. Efikasnije je priznati sebi da je nered vaš odbrambeni mehanizam kojim se štitite od straha od promjena. Budite iskreni prema sebi – nakon toga će doći jasno razumijevanje vaših potreba, pa ćete sebi moći dozvoliti željene promjene.

Nered u kući: Postavljanje granica

Haotično razbacane stvari često odražavaju i pitanje ličnih granica. Na taj način osoba podsjeća sebe i druge da postoji i da je važna: „Bar sam ja stvorio ovaj haos.“ Ovakav nered može biti i oblik protesta protiv strogih roditeljskih pravila ili ograničenja u vezi: „Ovo je moj prostor i biće onakav kakav JA želim, a ne kako su moji roditelji zahtijevali.“

Ako je osoba odavno odrasla i ne živi s roditeljima, potreba za nerednom okolinom može biti posljedica „zaglavljenosti“ u adolescenciji – periodu kada bunt nije bio izražen i sada traži izlaz. Ovakva potisnuta pobuna može se manifestovati kroz neurednost u svakodnevnom životu, nered u stanu, pa čak i kroz sukobe s partnerom.

Bez obzira na uzrok, navika života u neredu uvijek ukazuje na postojanje određenih psiholoških obrazaca koji mogu ometati kvalitetan život. Razumijevanje tih obrazaca i rad na njima ključni su ako želite više sklada i zadovoljstva u svom životu.